Poliklinika "Paunković"
tel. +381 19 44 31 33  |  ul. Timočke bune 4, Zaječar  |  e-mail: poliklinika.paunkovic@gmail.com
 

 

Radno vreme:
spec. ambulante
08-18h

laboratorija
08-17h

subotom
09-13h

 

LAJMSKA BOLEST

Lajmska bolest je infekcija spirohetom koju prenose krpelji. Ova bolest je opisana prvi put 1975 u gradu Lajm u SAD povodom epidemije juvenilnog artritisa, do je 1981 Burdorfer izolovao iz krpelja spiralno uvijen mikroorganizam koji pripada rodu Borrelija. U Srbiji je prvi slučaj zabeležen 1987. godine.

Obično počinje karakterističnim kožnim promenama koje se šire kružno oko mesta uboda krpelja (eritema migrans). To je prvi stadijum bolesti (lokalizovana infekcija). Posle nekoliko dana ili nedelja spore se krvlju mogu rasejati do različitih organa- to je drugi stadijum, diseminovana (raširena) infekcija. Mesecima ili godinama kasnije, obično posle perioda zatišja, mogu da nastanu oboljenja zglobova, mozga, nerava, srca i okrajaka prstiju. Sva ova oboljenja su hroničnog toka. To je treći stadijum, trajna (perzistentna) infekcija.

Uzročnik je Borrelia Burgdorferi. Prenose je krpelji a domaćini su razne vrste sisara, u našim krajevima najčešće glodari. Oboljevanje je obično početkom leta, kada su krpelji najaktivniji. Češće je bolest povezana sa planinarenjem, kampovanjem, lovom i boravkom na travnatim i šumovitim predelima.

Prvi stadijum (rana infekcija, lokalna infekcija) nastaje posle inkubacije od 3 do 32 dana). Na mestu ujeda krpelja javlja se crvena mrlja ili papula, širi se kružno sa crvenim ivicama i bledilom u centru. Promene se mogu naći svuda po telu, najčešće na butinama, preponama i pazuhu. Kod jedne četvrtine zaraženih ova promena ne mora da se javi. Kožna promena je značajna ako je u promeru veća od 5 cm.

Drugi stadijum (raširena infekcija) – mogu se javiti sekundarne kožne promene slične primarnim, praćene glavoboljom, lakom ukočenošći vrata, povišenom temperaturom, groznicom, šetajućim mišićno koštanim bolovima, malaksalošću i izraženim umorom. Retko se javlja otok limfnih žlezda, uvećanje jetre i slezine, gušobolja, kašalj, konjunktivitis i otok testisa. Svi ovi simptomi i zaci tokom nekoliko nedelja se ublaže ili nestanu. Kod nelečenih posle nekoliko nedelja mogu se javiti znaci oboljenja moždanih opni i mozga, oštećenje nerava sa paralizama (facijalis). Kod većeg broja obolelih javljaju se znaci oboljenja srca (poremećaj ritma). Sva ova oštećenja posle odredjenog vremena mogu da se ublaže i ponovo jave, što je karakteristika ove bolesti.

Treći stadijum (kasna infekcija, perzistenta, trajna) – mesecima posle početne infekcije javlja se oboljenje zglobova najčešće kolena, ali mogu biti zahvaćeni svi zglobovi što onesposobljava bolesnike da se kreću. Mesecima i godinama od početka infekcije mogu da se jave nervna oštećenja, poremećaj pamćenja, raspoloženja, spavanja, paralize nerava. Oštećenja kože u vidu modrih promena na okrajcima prstiju.

Dijagnoza se postavlja detaljnom anamnezom o ubodu krpelja, primarnim kožnim promenama, kliničkom slikom a potvrdjuje se serološkim testovima. Ovi testovi u prvoj nedelji mogu biti negativni a mogu da ostanu pozitivni i pored uspešno provedene terapije. Prvo se radi Elisa test a pozitivni nalazi se testiraju Western blot testom. Uvek treba raditi IgM i IgG antitela, a kad ima pozitivnu anamnezu obnoviti testove za mesec dana. IgM pozitivan ako su dve od tri trake pozitivne (23, 19 i 41 kDa). IgG je značajan ako je pozitivno pet od deset traka (18, 23, 28, 30, 39, 41, 58, 66, 93 kDa).

Protokol lečenja je dosta precizan. Kožna lezija (eritema migrans) – doksiciklin 100 mg (amoksicilin, cefuroksim, eritromicin kao zamene) daju se oralno dvadeset dana, a kod diseminovane infekcije trideset dana. Kod oštećenja nervnog sistema, srca i zglobova antibiotici se daju u venu dve do četiri nedelje. Posle uboda krpelja preporučuje se doksiciklin 200 mg jedna doza ili amoksicilin 1 gr na osam stai tri dana, cefalosporini prve generacije tri dana, ili azitromicin 3 dana.

Zaštita – najvažnija je informisanost stanovništva, izbegavati terene na kojima su primećeni krpelji, pri boravku na takvim terenima posle svaka četiri sata pregledati detaljno celo telo. Pri skidanju krpelja ne treba ih gnječiti već pažljivo skidati pincetom, zaštiti ruke.

Copyright © 2008, Poliklinika "Paunković", all rights reserved